Akademija o LGBT pravima

Zagreb, 19. lipnja ÔÇô ÔÇ×Najve─çi utjecaj na promjenu stanja svijesti o LGBT pravima imaju politi─Źke stranke", zapo─Źeo je svoje izlaganje Franko Dota iz Zagreb Pridea na okruglom stolu Politi─Źke akademije HNS-a, njezinog 5. odjela za javnost. Uvodnu rije─Ź je odr┼żao Davor Gjenero, koordinator Savjeta 5. odjela, a moderator je bio Boris Bla┼żekovi─ç, voditelj Akademije i saborski zastupnik HNS-a.

O LGBT pravima govorili su Davor Gjenero, koordinator Savjeta 5. odjela Politi─Źke akademije HNS-a i politi─Źki analiti─Źar, Sini┼ía Rodin s Pravnog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Tena ┼áimonovi─ç Einwalter iz Ureda pu─Źkog pravobranitelja Republike Hrvatske, Franko Dota iz Zagreb Pridea, Gordan Duha─Źek, novinar i autor bloga tportala Ponos i predrasude te Igor Kolman, saborski zastupnik HNS-a.

 

U svom uvodnom govoru Boris Bla┼żekovi─ç je naglasio va┼żnost aktualne teme o LGBT pravima, a upravo po zavr┼íetku zagreba─Źkog Pridea.

ÔÇ×Kada govorimo o za┼ítiti LGBT osoba kao dijelu politike za┼ítite manjina i ranjivih skupina u liberalno-demokratskom politi─Źkom svjetonazoru, onda moramo ozbiljno razgovarati o pitanjima dikriminacije. Moramo govoriti o suzbijanju diskriminacije i aktivisti─Źkom pogledu te promjenama koje mogu proiza─çi iz toga", kazao je Davor Gjenero na po─Źetku svog izlaganja. Tako─Ĺer, istaknuo je kako po┼ítovanje zaslu┼żuje samo onaj zakon zasnovan na razumu te kako u temeljima demokracije postoji racionalna pozicija i koncept stvaranja poretka bez ugro┼żavanja osobnih prava od strane dr┼żave.

ÔÇ×Liberalno-demokratski politi─Źki model postaje nepotreban u politi─Źkoj areni samo onda kada vrednote budu prihva─çene, a na┼íe dru┼ítvo je jo┼í daleko od toga", zalju─Źio je Gjenero.

O praksi zaštite prava LGBT osoba pred Europskim sudom za ljudska prava govorio je Goran Selanec. Selanec je rekao kako se mnoga prava LGBT osoba, a o kojima se danas raspravlja, moraju zaštititi kroz izvršnu i sudsku vlast na temelju Konvencije o ljudskim pravima te je naveo par primjera iz prakse.

ÔÇ×Postoji lista prava koja u┼żiva bilo koja stabilno emocionalna zajednica i koju ─çe Sud ┼ítititi", zaklju─Źio je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Tena ┼áimonovi─ç Einwalter iz Ureda pu─Źkog pravobranitelja Republike Hrvatske naglasak je stavila na spre─Źavanje diskriminacije LGBT osoba. Ukazala je kako upravo predrasude dovode do izravne i neizravne diskriminacije protiv koje se moramo boriti kako pravnim mehanizmima tako i ┼íirenjem svijesti i obrazovanjem dru┼ítva. Tu se posebno osvrnula na uvo─Ĺenje seksualnog odgoja u ┼íkole.

ÔÇ×Pravo Europske unije je funkcionalno definirano. Sama situacija u kojoj se pojedinci nalaze mora biti u dosegu prava Europske unije. Kada se na┼íi sudovi za godinu dana susretnu s diskriminacijom spolova imati ─çe veliku odgovornost u odabiru vrijednosnog sklopa po kojem ─çe rje┼íavati tu diskrimnaciju jer su vrijednosni stavovi Vije─ça Europe i Konvencije o ljudskim pravima ┼íiri i druga─Źiji od onih u Europskoj uniji", kazao je Sini┼ía Rodin u europskom kontekstu politike za┼ítite prava LGBT zajednica.

Franko Dota se osvrnuo na Zakon o istospolnim zajednicama koji je bivša vlast vješto koristila za odbijanje prava, a na zahtjev LBGT osoba.

ÔÇ×Mi nikako nismo za izmjene i dopune postoje─çeg Zakona o istospolnim zajednicama, ve─ç se zala┼żemo za novi zakon i tra┼żimo ista prava koja imaju bra─Źni i izvanbra─Źni parovi. Jasno nam je za┼íto je Vlada protiv usvajanja djece. To je realno dru┼ítveno stanje. Mi ┼żelimo pravno urediti pravo na usvajanje biolo┼íkog djeteta partnera ili partnerice, a to se odnosi i na heterogene zajednice", zavr┼íio je Dota.

 

┬ę 2012., Sva prava pridr┼żana, Politi─Źka akademija HNS-a