Akademija o LGBT pravima
- Detalji
- Hitovi: 887
Zagreb, 19. lipnja – „Najveći utjecaj na promjenu stanja svijesti o LGBT pravima imaju političke stranke", započeo je svoje izlaganje Franko Dota iz Zagreb Pridea na okruglom stolu Političke akademije HNS-a, njezinog 5. odjela za javnost. Uvodnu riječ je održao Davor Gjenero, koordinator Savjeta 5. odjela, a moderator je bio Boris Blažeković, voditelj Akademije i saborski zastupnik HNS-a.
O LGBT pravima govorili su Davor Gjenero, koordinator Savjeta 5. odjela Političke akademije HNS-a i politički analitičar, Siniša Rodin s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Tena Šimonović Einwalter iz Ureda pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske, Franko Dota iz Zagreb Pridea, Gordan Duhaček, novinar i autor bloga tportala Ponos i predrasude te Igor Kolman, saborski zastupnik HNS-a.
U svom uvodnom govoru Boris Blažeković je naglasio važnost aktualne teme o LGBT pravima, a upravo po završetku zagrebačkog Pridea.
„Kada govorimo o zaštiti LGBT osoba kao dijelu politike zaštite manjina i ranjivih skupina u liberalno-demokratskom političkom svjetonazoru, onda moramo ozbiljno razgovarati o pitanjima dikriminacije. Moramo govoriti o suzbijanju diskriminacije i aktivističkom pogledu te promjenama koje mogu proizaći iz toga", kazao je Davor Gjenero na početku svog izlaganja. Također, istaknuo je kako poštovanje zaslužuje samo onaj zakon zasnovan na razumu te kako u temeljima demokracije postoji racionalna pozicija i koncept stvaranja poretka bez ugrožavanja osobnih prava od strane države.
„Liberalno-demokratski politički model postaje nepotreban u političkoj areni samo onda kada vrednote budu prihvaćene, a naše društvo je još daleko od toga", zaljučio je Gjenero.
O praksi zaštite prava LGBT osoba pred Europskim sudom za ljudska prava govorio je Goran Selanec. Selanec je rekao kako se mnoga prava LGBT osoba, a o kojima se danas raspravlja, moraju zaštititi kroz izvršnu i sudsku vlast na temelju Konvencije o ljudskim pravima te je naveo par primjera iz prakse.
„Postoji lista prava koja uživa bilo koja stabilno emocionalna zajednica i koju će Sud štititi", zaključio je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Tena Šimonović Einwalter iz Ureda pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske naglasak je stavila na sprečavanje diskriminacije LGBT osoba. Ukazala je kako upravo predrasude dovode do izravne i neizravne diskriminacije protiv koje se moramo boriti kako pravnim mehanizmima tako i širenjem svijesti i obrazovanjem društva. Tu se posebno osvrnula na uvođenje seksualnog odgoja u škole.
„Pravo Europske unije je funkcionalno definirano. Sama situacija u kojoj se pojedinci nalaze mora biti u dosegu prava Europske unije. Kada se naši sudovi za godinu dana susretnu s diskriminacijom spolova imati će veliku odgovornost u odabiru vrijednosnog sklopa po kojem će rješavati tu diskrimnaciju jer su vrijednosni stavovi Vijeća Europe i Konvencije o ljudskim pravima širi i drugačiji od onih u Europskoj uniji", kazao je Siniša Rodin u europskom kontekstu politike zaštite prava LGBT zajednica.
Franko Dota se osvrnuo na Zakon o istospolnim zajednicama koji je bivša vlast vješto koristila za odbijanje prava, a na zahtjev LBGT osoba.
„Mi nikako nismo za izmjene i dopune postojećeg Zakona o istospolnim zajednicama, već se zalažemo za novi zakon i tražimo ista prava koja imaju bračni i izvanbračni parovi. Jasno nam je zašto je Vlada protiv usvajanja djece. To je realno društveno stanje. Mi želimo pravno urediti pravo na usvajanje biološkog djeteta partnera ili partnerice, a to se odnosi i na heterogene zajednice", završio je Dota.