Pusi─ç: ÔÇ×Hrvatsko dru┼ítvo na vi┼íoj razini otvorenosti i slobodeÔÇť

Hitovi: 624

useljenicka1Zagreb, 21. sije─Źnja ÔÇô ÔÇ×U situaciji harmoniziranja s Europskom unijom od nas se tra┼żi i na┼íi su ciljevi vi┼ía razina za┼ítite ljudskih prava i vi┼íi demokratski standardi uz, istodobno, stro┼żu migracijsku politiku i kontrolu nad tra┼żiteljima azila. Istovremeno smo u situaciji garantiranja vi┼íih standarda ljudskih prava i striktnijih kontrola i kriterija za imigrante i tra┼żenje azila unutar Hrvatske", istaknula je potpredsjednica HNS-a prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusi─ç na okruglom stolu Politi─Źke akademije HNS-a na temu ÔÇ×Useljeni─Źka politika".

ÔÇ×┼áto se Hrvatske ti─Źe, interes je imati vi┼íe ljudi, s obzirom da smo slabo naseljeni, pod pretpostavkom uspje┼ínog gospodarstva. Istovremeno na┼í su interes i sigurnost, stabilnost i neuvo─Ĺenje konflikata i opasnosti u zemlju, pod pretpostavkom da smo sposobni ljude koji do─Ĺu u Hrvatsku uspje┼íno integrirati u na┼íe dru┼ítvo", rekla je Pusi─ç dodaju─çi kako integriranje uklju─Źuje vi┼íe od samo formalnih prava, odnosno obrazovanje, zdravstveno osiguranje, politiku stanovanja i fleksibilizaciju i otvorenost dru┼ítva.

 

Migracijska politika bila je jedan od uvjeta koje smo ispunili prema EU, podsjetila je Vesna Pusi─ç, a obuhva─ça sedam glavnih podru─Źja: vizna i statusna pitanja stranaca, hrvatsko dr┼żavljanstvo, azil, integracijsku politiku, neregularne migracije i iseljeni┼ítvo iz Hrvatske.

ÔÇ×Harmonizirati zakone, uskladiti statistike i uspostaviti institucije nije lako, ali to je lak┼íi dio posla, zahtjevniji je dio posla onaj u kojoj je mjeri hrvatsko dru┼ítvo spremno i sposobno ┼żivjeti u toj promijenjenoj situaciji i iskoristiti to kao pozitivnu priliku za otvaranje i pristojniji ┼żivot za sve, a ne kao prijetnju da se zatvori i postane diskriminatornije, manje slobodno i negativno", rekla je Pusi─ç.

Jer staro je pravilo, podsjetila je potpredsjednica HNS-a, da su najosjetljivije skupine najbolja mjera za kvalitetu ljudskih i gra─Ĺanskih prava u jednoj zemlji. Pusi─ç je zaklju─Źila da je dana┼ínja rasprava mali doprinos tome ┼íto zna─Źi iskoristiti tu novu situaciju za ÔÇ×hrvatsko dru┼ítvo na vi┼íoj razini otvorenosti i slobode umjesto hrvatskog dru┼ítva uvu─Źenog u pu┼żevu ku─çicu".

useljenicka2     useljenicka7     useljanicka6

O aktualnom stanju na hrvatskom tr┼żi┼ítu rada i zapo┼íljavanju stranaca progovorila je stru─Źnjakinja za tr┼żi┼íte rada Sanja Crnkovi─ç - Pozai─ç, koja je kazala da Hrvatska mora svjesno i trajno inicirati imigraciju za ona znanja i vje┼ítine koje ─çe pomo─çi u na┼íem razvoju.

Spomenula je pritom i konkretna podru─Źja gdje bi moglo do─çi do nedostatka radne snage, jer nema dovoljno mladih ljudi koji bi mogli zamijeniti one koji idu u mirovinu. Me─Ĺu njima su poljoprivreda i prehrana, geologija, nafta, kemija, tekstil i ko┼ża, graditeljstvo, promet i logistika.

Zamjene, kazala je Crnkovi─ç - Pozai─ç, mogle bi se tra┼żiti me─Ĺu nezaposlenima i neaktivnima, no i tu postoji problem dobi tih ljudi, ali i razine obrazovanja, jer, kako je kazala, ve─çina takvih ljudi nije spremna na do┼íkolovanje.

ÔÇ×Hrvatska nema dovoljno sredstva i kapaciteta da takav problem rije┼íi u kratkom roku. Ograni─Źeni smo i time ┼íto ne znamo budu─çe potrebe na tr┼żi┼ítu rada i zbog toga imigracijsku politiku trenuta─Źno ne mo┼żemo definirati i mo┼żemo govoriti samo op─çenito", kazala je Sanja Crnkovi─ç - Pozai─ç.


 

"Efikasna imigracijska politika mora se temeljiti na analizama budu─çih potreba tr┼żi┼íta rada, prognozama potra┼żnje za znanjima i vje┼ítinama po sektorima i djelatnostima, fokusu na srednjoro─Źne neuskla─Ĺenosti izme─Ĺu ponude i potra┼żnje i ciljanom odabiru kvalifikacija i zanimanja koja bi mogla dinamizirati tr┼żi┼íte rada. Potrebno je podignuti znanstvena istra┼żivanja na vi┼íu razinu, ubrzati reformu obrazovanja i oja─Źati kapacitet za razvoj novih tehnologija", zaklju─Źila je Crnkovi─ç ÔÇô Pozai─ç.

Sini┼ía Rodin s Pravnog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu govorio je o temi azila, povratka i izru─Źenja. Govore─çi o problemu imigracije naglasio je kako postoje brojne norme koje Hrvatska treba usvojiti, tzv. direktive o povratku i izru─Źenju tre─çim dr┼żavama. Tako─Ĺer, potreban je intelektualni zaokret, reducirati ksenofobiju i naglasiti prednosti imigracije.

ÔÇ×Nu┼żno je prestati razmi┼íljati o imigraciji isklju─Źivo kao o problemu. Tu se radi o srazu doma─çih i nacionalnih interesa naspram europskih interesa o ─Źemu govore me─Ĺu ostalim Europska konvencija o za┼ítiti prava azilanata, i ┼Żenevska konvencija. Direktive se moraju usvojiti odnosno implementirati u hrvatsko zakonodavstvo. Kroz spomenute europske direktive stvara se mogu─çnost ostvarivanja prava u bilo kojoj dr┼żavi ─Źlanici EU", kazao je Rodin.

useljenicka5     useljenicka4     useljenicka3

Temeljne obveze direktive su materijalna i procesna prava koja dr┼żava mora po┼ítovati. To je ve─ç spomenuti primjer da dr┼żava ─Źlanica EU ne smije izru─Źiti tre─çoj dr┼żavi tra┼żitelja azila, ukoliko mu u toj dr┼żavi prijeti neljudsko tretiranje ili ─Źak gubitak ┼żivota. Brojne dr┼żave EU imaju problem po pravnom pitanju imigracije i azila. Naime, postoje institucije koje ure─Ĺuju azil i koje ure─Ĺuju izru─Źenje. Obzirom da postoji problem u komunikaciji te dvije grane jurisdikcije, cijela situacija oko izru─Źenja postaje slo┼żenijom", nastavio je Rodin.

Govore─çi o praksi sudova istaknuo je da praksa hrvatskih sudova ima selektivne sljedove. Primjerice, ako je neka osoba imala javni govor u nekoj dr┼żavi, a za taj je govor osu─Ĺena i postoji mogu─çnost ÔÇ×premla─çivanja" u zatvoru, tada Republika Hrvatska ne smije izru─Źiti takvu osobu tre─çoj dr┼żavi. Hrvatski sudovi se, na┼żalost fokusiraju na neke druge stvari - dr┼żavljanstvo ili sli─Źne obrasce. Azil mo┼że biti zapreka izru─Źenju, a to se u Hrvatskoj ne vidi.

ÔÇ×Izru─Źenje ima prednost nad azilom, iako ne bi trebalo biti tako, ve─ç bi se trebalo supstancijalno analizirati. Utro┼íen je golem trud hrvatskih institucija za ure─Ĺivanje imigracijske i azilantske politike, me─Ĺutim, posao jo┼í nije priveden kraju", zaklju─Źio je Sini┼ía Rodin.

Goranka Lali─ç Novak govorila je o pravu na azil u praksi, odnosno o metodama ograni─Źavanja pristupa sustavu azila.

Istaknula je pristup fizi─Źkom teritoriju, jer Republika Hrvatska ne dozvoljava azil u veleposlanstva ili konzulate, zatim zabrane vra─çanja u zemlje u kojima tra┼żiteljima azila prijeti opasnost zbog koje i tra┼że azil, zabrane ka┼żnjavanja za nezakonit ulazak ili boravak, pristup postupku utvr─Ĺivanja izbjegli─Źkog statusa ÔÇô prihva─çanje namjere, izbjegavanje ograni─Źavanja slobode kretanja tra┼żitelja azila te po┼ítivanje temeljnih ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.

Tako─Ĺer, navela je i metode ograni─Źavanja pristupa sustavu azila, koje se odnose na viznu politiku, sankcioniranje prijevoznika, sporazume o vra─çanju, presretanja na kopnu i moru te neprihva─çanja, odnosno neprepoznavanje namjere za tra┼żenjem azila.


 

ÔÇ×Pristup postupku utvr─Ĺivanja izbjegli─Źkog statusa ovisi o prepoznavanju policijskog slu┼żbenika da osoba tra┼żi azil. Upravo je policijski slu┼żbenik u tom trenutku klju─Źna osoba za neprihva─çanje ili neprepoznavanje namjere za tra┼żenjem azila", naglasila je Lali─ç Novak.

useljenicka8      useljenicka9    useljenicka10

ÔÇ×┼Żelimo li dobro sebi, ve─çe blagostanje i br┼żi dru┼ítveni razvoj, moramo stvoriti uvjete u kojima ─çe stranci ┼żeljeti do─çi k nama. Moramo im dati dobre mogu─çnosti za djelovanje i omogu─çiti im da se ovdje dobro osje─çaju. To zna─Źi da moramo, uz socijalnu i stambenu politiku, aktivno nastojati stvoriti i multikulturalno ozra─Źje i aktivnu asimilaciju. To bi nas u─Źinilo ekonomski i kulturno bogatijima. Ako to nismo sposobni ili ako to ne ┼żelimo u─Źiniti, onda sami sebi blokiramo dru┼ítveni razvoj", zaklju─Źio je voditelj 5. Odjela Politi─Źke akademije HNS-a (odjela za javnost) i politi─Źki analiti─Źar Davor Gjenero koji je otvorio i moderirao okrugli stol Politi─Źke akademije.

U raspravi nakon izlaganja svih govornika okruglog stola sudjelovali su Emina Bu┼żinki─ç iz Centra za mirovne studije, Zoran Pusi─ç, predsjednik Gra─Ĺanskog odbora za ljudska prava, Jasna Barberi─ç, vi┼ía pravna savjetnica Odjela za azil, migracije i apatridnost pri UNHCR-u, Drago ┼Żupari─ç iz Instituta za migracije i narodnosti, Sun─Źanica Skupnjak Kapi─ç i Davorko Vidovi─ç iz Hrvatske gospodarske komore te Tena ┼áimonovi─ç Einwalter iz Ureda pu─Źkog pravobranitelja.

Svi prisutni pozdravili su inicijativu Politi─Źke akademije HNS-a te izlaganja na okruglom stolu.