Grbeša: Procesom medijatizacije mediji su postali aktivni kreatori politike!

grbesa jakovina 12 03 webZagreb, 13. ožujka 2015. – Održana su prva predavanja u sklopu kolegija „Odnosi s javnošću" i „Europska politička povijest" studija MEC-a i Akademije. Polaznike su u teme zajedničkim snagama uveli Marijana Grbeša sa zagrebačkog fakulteta Političkih znanosti i Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

Grbeša je detaljno objasnila odnos medija i politike u današnjem svijetu s naglaskom da u današnje vrijeme nema više politike bez medija. Naime, proces medijatizacije učinio je medije ne samo prijenosnicima informacija već i aktivnim kreatorima politike.

„Mediji stvaraju pobjednike i gubitnike", rekla je Grbeša pri analizi naslovnica najvećih dnevnih novina koje su svojim stilom i sadržajem potpuno drugačije prikazale sasvim iste događaje.

Osim toga, Grbeša je govorila i o drugim fenomenima u modernoj politici poput „spin doktora", personalizacije, privatizacije i popularizacije, a koji su direktna posljedica sve većeg utjecaja medija na način na koji se odvijaju politički procesi.

Iako logika funkcioniranja medijatizirane politike nije uvijek u skladu s demokratskim idealima koji zahtijevaju argumentiranu raspravu i racionalno odlučivanje, tradicionalni političari, ako žele postići uspjeh moraju joj se prilagoditi. Iako kao nužno zlo, takav način djelovanja mora se shvatiti kao prilika za jačanje angažmana građana u politici, jer podizanjem njihovog interesa za političko odlučivanje može ih se uključiti i u sadržajnu dimenzije procesa.

U drugom dijelu susreta Tvrtko Jakovina uveo je polaznike u svijet povijesne znanosti, upoznavši ih s dilemama s kojima se povjesničari susreću kada pokušaju proniknuti u razvoj događaja u prošlosti.

Jakovina je govorio o kompleksnosti odnosa između povijesnih izvora i interpretacije i svim zamkama koje se mogu pojaviti u pokušaju da se dozna istina o nekom događaju. Izvori mogu biti ograničeni, no mogu biti i obilni i sveprisutni, a još uvijek ih se ne može uzeti u obzir zdravo za gotovo iz razloga što su podložni manipulacijama.

Stoga je već u početku svaku povijesnu interpretaciju potrebno uzeti s dozom skepse, a posebno kada se još k tome pridoda i utjecaj osobnog iskustva i ideološkog opredjeljenja povjesničara i društvenog konteksta u kojem je interpretacija nastala.

Izlaganje je bilo uvod u buduća predavanja o Prvom svjetskom ratu, a o kojem postoje nebrojeni izvori, ali još uvijek ne postoji jasan odgovor na to tko je glavni krivac za rat, koja je logika iza odluka aktera i drugih procesa.

Studij je organiziran od strane Međunarodnog edukacijskog centra, Političke akademije HNS-a uz potporu nizozemske stranke D66.

© 2012., Sva prava pridržana, Politička akademija HNS-a