Ivan Vrdoljak: Kao ┼íto nisu svi politi─Źari isti, tako nisu ni svi znanstvenici isti

obrazovanje webZagreb, 7. velja─Źe 2017. - ÔÇ×Nema tog ┼żivotnog podru─Źja u kojem obrazovanje nije temelj napretka i zato je obrazovanje trajno tema broj jedan u Hrvatskoj. Organizirali smo okrugli stol zato da bismo dodatno naglasili da su obrazovanje i znanost u svakom trenutku puno va┼żnija tema i od otvaranja arhiva, i od vojnog roka, i od energetike, i svih drugih koje se trenutno javljaju kao top teme u dru┼ítvu", poru─Źio je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak s okruglog stola ÔÇ×Obrazovanje i znanost ÔÇô razvoj i mogu─çnosti", koji je u Zagrebu u suradnji s uva┼żenim nestrana─Źkim stru─Źnjacima, organizirala Politi─Źka akademija HNS-a.

ÔÇ×Kao ┼íto nisu svi politi─Źari isti, tako ni svi znanstvenici nisu isti. Za mene nisu isti ─Éiki─ç i Bari┼íi─ç, za mene nisu isti Joki─ç i Glun─Źi─ç. Nisu isti jer, ako ni┼íta drugo, njihovi profesionalni standardi, kao ni njihovi rezultati nisu isti. Nama je obrazovanje prioritet i kao takvog ─çemo ga, kada do─Ĺemo u priliku idu─çi put sudjelovati u izvr┼ínoj vlasti, i postaviti, nadam se kroz sudjelovanje u radu resornog ministarstva", kazao je Vrdoljak.

Predsjednik HNS-a govorio je o ulozi politike u transformaciji Hrvatske u zemlju znanja. Naglasio je potrebu za konkretnim i prakti─Źnim znanjima za stvaran ┼żivot, a, kako je ocijenio, najva┼żnije prakti─Źno i konkretno znanje je kako u─Źiti.

ÔÇ×Hrvatska je premala zemlja u globaliziranom svijetu da bi njeni gra─Ĺani ┼żivjeli dobro samo od tradicionalnih zanimanja i proizvodnih procesa. Kada to uzmemo u obzir, put je jasan - razvoj obrazovanja u smjeru novih i naprednih tehnologija, a to prvenstveno zna─Źi bitno ve─ça ulaganja gospodarstva u istra┼żivanje i razvoj te priliku mladima da se kroz praksu i mentorstvo uklju─Źe u gospodarstvo. Samo to, u kombinaciji s efikasnim radom, mo┼że nam omogu─çiti dobar ┼żivot kakvom svi te┼żimo i stvoriti dru┼ítvo u kojem svaki pojedinac ima jednaku ┼íansu krojiti vlastitu sre─çu."

Dodao je kako ─çe HNS i on osobno u─Źiniti sve da strast prema u─Źenju i znanju postane glavna poluga razvoja. ÔÇ×Ako je potrebno, kako bismo dali sve od sebe u svim ovim povjerenstvima koja su osnovana, u kona─Źnici ─çemo osnovati jedno povjerenstvo za suo─Źavanje s budu─çno┼í─çu", rekao je.

Rektor Sveu─Źili┼íta u Rijeci Pero Lu─Źin govorio je o pametnoj specijalizaciji i osposobljavanju istra┼żiva─Źkih organizacija za provedbu strategije pametne specijalizacije.
ÔÇ×┼Żelja nam je osvijestiti gdje smo i ┼íto trebamo ─Źiniti po pitanju obrazovanja. Govorimo o toj temi jer ┼żelimo bolje dru┼ítvo, razvoj, ve─çe pla─çe i bolja radna mjesta, no kada govorimo o znanosti i obrazovanju treba otvoriti i temu opstanka nas kao zajednice. Opstanak nam mogu osigurati samo dobro obrazovani ljudi na svim razinama, zajednica i dru┼ítvena mre┼ża koja vrlo jasno prepoznaje nacionalne interese. Svaki projekt ima svoju cijenu i tro┼íkove, pa tako i projekt obrazovanja. Kod nas bi on iznosio 20 do 30 milijardi eura za narednih deset godina. Tim novcem se mogu posti─çi odli─Źni rezultati, a ako ┼żelimo pre┼żivjeti kao zajednica, onda ih moramo i prona─çi", kazao je Lu─Źin.
Znanstveni suradnik Instituta za dru┼ítvena istra┼żivanja i nekada┼ínji voditelj Ekspertne radne skupine za provo─Ĺenje cjelovite kurikularne reforme Boris Joki─ç naglasio je da borba za reformu obrazovanja nije borba, niti sukob razli─Źitih politi─Źkih pripadnosti i razli─Źitih ideologija.

ÔÇ×To je pri─Źa koja se prodaje za van, rije─Ź je zapravo o sukobu dva aspekta - sukobu progresa i nazadnja┼ítva, viziji budu─çnosti nasuprot pro┼ílosti. Ako i┼íta od Republike Hrvatske treba u─Źiniti, to je u─Źiniti je republikom budu─çnosti, a ne pro┼ílosti", rekao je Joki─ç. Zahvalio je HNS-u na konstantnom stavljanju teme obrazovanja u prvi plan.

O ljudskim kapacitetima za kori┼ítenje razvojnih mogu─çnosti koje treba osigurati sustav obrazovanja i znanosti govorio je predsjednik Velikog vije─ça Sindikata znanosti i obrazovanja Vilim Ribi─ç. ÔÇ×Obrazovanje je zadnja rupa na svirali politike, posebno u programima vladaju─çeg HDZ-a. Imamo kvalitetne ljude koji ne mogu sav svoj potencijal razviti u vlastitoj zemlji i nije pitanje odlaze li ljudi iz zemlje, nego koliko ih odlazi da se nikada ne vrate, a koliko da bi napredovali. Kreativno bogatstvo je najve─çe bogatstvo, kreativnom ─Źovjeku kreacija je najve─çe bogatstvo. Zada─ça nam je stvoriti uvjete za kreaciju u svojoj zemlji, a politika o tome uop─çe ne govori. Previ┼íe je problema, slika je jeziva, stanje u akademskoj zajednici je lo┼íe, porasla je erozija morala i na nama je da to svi zajedno promijenimo", rekao je Ribi─ç.

Voditelj Politi─Źke akademije HNS-a Boris Bla┼żekovi─ç istaknuo je da je tema obrazovanja za HNS na prvom mjestu od osnutka stranke. ÔÇ×HNS je stavio politiku obrazovanja na prvo mjesto. To dokazuje i ─Źinjenica da je HNS jedina stranka koja ima svoju Politi─Źku akademiju, ponosni smo na nju. U 12 godina postojanja, kroz programe Politi─Źke akademije HNS-a obrazovalo se vi┼íe od 25.000 ─Źlanova HNS-a, ali i onih koji nisu ─Źlanovi", istaknuo je Bla┼żekovi─ç podsjetiv┼íi da je HNS-ova akademija nastala na dubokom uvjerenju da svaki izabrani predstavnik HNS-a mora znati kako raspolagati novcem gra─Ĺana.

Na okruglom stolu Politi─Źke akademije HNS-a sudjelovala je i prorektorica za studije i studente Sveu─Źili┼íta u Rijeci Snje┼żana Priji─ç Samar┼żija, koja je govorila o internacionalizaciji znanosti i visokog obrazovanja te zamjenik predsjednika Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dean Ajdukovi─ç, koji je odr┼żao izlaganje o financiranju istra┼żivanja i hrvatskim kapacitetima za zadr┼żavanje (privla─Źenje) talenata.

Ovo je tre─çi u nizu tematskih okruglih stolova Politi─Źke akademije HNS-a, nakon ┼íto je u prosincu odr┼żan okrugli stol o ulozi Europske unije, a u studenom o ulozi katoli─Źke crkve u dru┼ítvu.

┬ę 2012., Sva prava pridr┼żana, Politi─Źka akademija HNS-a