Pusi─ç: Na┼í odnos prema izbjeglicama odre─Ĺuje kakvo smo dru┼ítvo i koje nas ideje vode

kriza webZagreb, 30. o┼żujka 2017. - ÔÇ×Izbjeglice nisu migranti, to su ljudi koji bi rado ostali u svojoj zemlji da su mogli. Oni bje┼że pred u┼żasnim okolnostima rata i poku┼íavaju spasiti ┼żivu glavu i osigurati sebi i svojim obiteljima pristojan ┼żivot", rekla je po─Źasna predsjednica HNS-a i saborska zastupnica Vesna Pusi─ç na okruglom stolu Politi─Źke akademije HNS-a ÔÇ×Izbjegli─Źka kriza kao izazov i mogu─çnost razvoja".

U izlaganju o mogu─çim rje┼íenjima izbjegli─Źke krize kao globalnog problema Vesna Pusi─ç je, izme─Ĺu ostaloga, istaknula da se do velja─Źe 2016. godine na internetskim stranicama MUP-a svakodnevno objavljivao broj izbjeglica koje su u┼íle i pro┼íle kroz Hrvatsku, kao i broj ljudi koji su tra┼żili i dobili azil, no od tada se, upozorila je, podaci vi┼íe ne objavljuju, a stari su skinuti. ÔÇ×Mi ne znamo koliko je od tada ljudi do┼ílo i pro┼ílo kroz Hrvatsku", upozorila je te dodala kako su svi ljudi koji su uspje┼íno odradili taj izbjegli─Źki val smijenjeni, a kampovi raspu┼íteni u kratkom roku. ÔÇ×U sije─Źnju 2017. Human Rights Watch je objavio ─Źlanak u kojem ka┼że da hrvatska policija tu─Źe ljude koji dolaze na hrvatski teritorij i tjera ih natrag preko granice u Srbiju. Je li to bio manji incident ili je to nova politika, ne mogu re─çi, jer nemam uvid, ali MUP nije rekao da nije istina", rekla je.

Ustvrdila je kako je Hrvatska imala dvije razli─Źite politike prema izbjegli─Źkoj krizi - jednu do sije─Źnja 2016., drugu nakon toga, jednu koja je nastojala ljude prihvatiti kao ono ┼íto jesu ÔÇô izbjeglice i ljudi u nevolji, i drugu koja se ugledala na vojsku na granicama i bodljikavu ┼żicu. ÔÇ×To ne definira u prvom redu na┼í odnos prema izbjeglicama, to definira na┼í odnos prema nama. Po tome odre─Ĺujemo tko smo, kakvo smo dru┼ítvo i koje ideje nas vode. I s tog stanovi┼íta izbjegli─Źka kriza imat ─çe na na┼íe dru┼ítvo i politiku jo┼í dalekose┼żnije posljedice, nego ┼íto se ─Źini na prvi pogled", zaklju─Źila je.

Znanstvena suradnica Instituta za razvoj i me─Ĺunarodne odnose Senada ┼áelo ┼áabi─ç govorila je o razli─Źitim odgovorima na izazove migracija u Europi i ┼íire te upozorila na problem populisti─Źkih politika u Europi, nemogu─çnost pronalaska rje┼íenja za krizu i stvaranje osje─çaja panike. ÔÇ×Populisti su jako dobri u detektiranju problema i uvijek ─çe vam ukazati na to gdje le┼żi problem, ali vam ne─çe ponuditi rje┼íenje. Mislim da svi oni koji razmi┼íljaju druga─Źije i koji vjeruju u europske vrijednosti ili u na─Źela solidarnosti, slobode, jednakosti i mogu─çnosti da se dijalogom i ─Źuvanjem zajedni┼ítva prona─Ĺu rje┼íenja za zajedni─Źke probleme trebaju ovu krizu iskoristiti za suo─Źavanje mo┼żda s gre┼íkama koje su u─Źinili prije i s pronalaskom rje┼íenja kojih se ne treba bojati. Re─çi da ne mo┼żemo i ne znamo bio bi poraz za Europu kao stabilan i bogat kontinent", rekla je ┼áelo ┼áabi─ç.

Zamjenik predstojnice Centra za istra┼żivanje etni─Źnosti, dr┼żavljanstva i migracija Viktor Koska govorio je o modelima integracije izbjeglica i konceptualizacija integracije u komparativnoj perspektivi te zabludama i prednostima u ideji primanja izbjeglica. ÔÇ×Termin izbjegli─Źke krize je potpuno pogre┼ían, nije rije─Ź ni o kakvoj krizi, ve─ç svjedo─Źimo novoj normali, jednom novom proizvodu globalnog dru┼ítva koji ne─çe nestati. Izbjeglice cirkuliraju, ti ljudi i dalje tra┼że svoj put, a dr┼żanje izbjeglica u kontaminiranoj Turskoj pove─çava broj stradalih, crno tr┼żi┼íte, sivu ekonomiju i sigurnosne rizike na europskom kontinentu. Sa svim pokazateljima koje imamo na europskoj razini izbjeglice nisu apsolutno nikakva prijetnja, prijetnja je nepripremljenost dr┼żava koje potencijalno mogu primiti izbjeglice, a ne mogu to ni biti jer tro┼íe veliki novac, energiju i politiku na razgovore o podizanju ┼żica."

─îlan Izvr┼ínog odbora Centra za mirovne studije Gordan Bosanac osvrnuo se na zatiranje solidarnosti s izbjeglicama kroz sekuritizaciju izbjegli─Źke krize. ÔÇ×Trenutno na podru─Źju EU ┼żivi 34,3 milijuna ljudi ro─Ĺenih izvan granica EU, ┼íto pokazuje da se velika ve─çina njih integrira bez obzira na integracijsku politiku i da je terorizam u tom kontekstu iznimka, koja postaje dominantna politika. Puno lak┼íe je mobilizirati ljude oko straha, nego oko solidarnosti, ─Źemu doprinosi i hiperprodukcija la┼żnih vijesti i alternativnih ─Źinjenica. Teroristi─Źke ekscese ne treba vezati isklju─Źivo za islamizam, potrebno ih je prevenirati koordinacijom i suradnjom agencija. Ono ┼íto je najva┼żnije, od hrvatskih sigurnosnih institucija ne dolaze nikakve informacije da su izbjeglice prijetnja na┼íoj zemlji."

Voditelj Politi─Źke akademije Boris Bla┼żekovi─ç rekao je kako broj izbjeglica koje su stigle u Europu ─Źini tek 0,5 posto stanovni┼ítva Europske unije te kako nitko od gra─Ĺana Europske unije ni u jednom trenutku nije bio ugro┼żen. Govore─çi o smislu postojanja Schengena poru─Źio je kako on nije i ne smije biti izgovor za neimanje energije i volje da se pomogne onima kojima je pomo─ç najpotrebnija.

┬ę 2012., Sva prava pridr┼żana, Politi─Źka akademija HNS-a