Pomorsko dobro – najveći zanemareni gospodarski potencijal

Detalji

Hitovi: 533

Zagreb, 11. studenoga 2013. - U organizaciji Političke akademije HNS-a u Zagrebu je održan okrugli stol na temu Pomorsko dobro, na kojem je upozoreno kako se pitanje pomorskog dobra mora što prije adekvatno urediti jer se u njemu krije jedan od najvećih gospodarskih potencijala Hrvatske.

„Uvijek postoji težnja za korištenjem mora, a da bi se to moglo, preduvjet je utvrđivanje linije pomorskog dobra koje danas nije na adekvatan način ni utvrđeno ni riješeno. Imamo liniju koja je deklarativna i nije upisana u mape pa se za svaki zahtjev iznova utvrđuje pomorsko dobro. Prijedlog je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da se utvrdi i kartira linija od šest metara za cijelu našu obalu i vide točke na kojima to eventualno treba biti više, kako bismo imali jasna pravila ponašanja. Radi se o velikom, praznom prostoru na kojem Hrvatska može vidjeti svoj gospodarski potencijal", istaknula je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja i članica Predsjedništva HNS-a Anka Mrak Taritaš.

„Hrvatska ima jako puno pomorskog dobra, radi se o nešto više od 6800 kilometara duljine, što je sedam posto obalne crte na Mediteranu. To je ogroman resurs, najveći koji Hrvatska ima, potpuno zanemaren, bez obzira na proklamiranu pomorsku orijentaciju, potpuno devastiran. Mi sada trebamo stvoriti pravni okvir koji bi trebao omogućiti odgovorno upravljanje pomorskim dobrom, realizaciju investicija i očuvanje pomorskog dobra", istaknuo HNS-ov saborski zastupnik Petar Baranović.

„Realna vrijednost pomorskog dobra je nemjerljiva, u kontekstu turizma to je naš najvrjedniji potencijal. Bitno je novim zakonom stvoriti pretpostavke pravne sigurnosti", rekao je Baranović.

HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh istaknuo je pak kako je Zakon kojim se regulira pitanje pomorskog dobra jedan od pet najvažnijih zakona koji određuju uvjete u kojima se razvija turizam. Pitanje gospodarenja pomorskim dobrom izaziva mnogo stručnih, ali i konkretnih interesnih prijepora, rekao je Beus Richembergh, podsjetivši na nekoliko pitanja oko kojih se „lome koplja" - je li pomorsko dobro javno ili opće dobro, kako riješiti vlasničko-pravne odnose u tome pojasu i može li to uopće biti vlasništvo, treba li utvrditi čitavu liniju razgraničenja pomorskog dobra te od čega krenuti.

„To je posao za odgovornu Vladu, a ova Vlada je izrekla stav koji ide u smjeru rješavanja ovog problema te se nadam da će se do lipnja 2014. godine Nacrt zakona o pomorskog dobru naći u saborskim klupama", istaknuo je Beus Richembergh upozorivši kako moramo imati skup pravila koja će biti upotrebljiva, jer trenutno imamo kaos, netransparentno stanje i podlogu za razvoj korupcije.

Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo govoreći o primjeni modela JPP-a na pomorskom dobru istaknuo je preduvjete za primjenu JPP modela, kao što je i rekao da nije moguće primijeniti JPP model na javnim građevinama izgrađenim na pomorskom dobru.

„JPP model nije moguće primijeniti na javnim građevinama pomorskog dobra zato što je Zakonom o JPP-u moguće primijeniti samo koncesiju za javne radove i usluge, a koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra nije dozvoljena (nema javne usluge). Što je Agencija za javno-privatno partnerstvo učinila po tom pitanju? AJPP je dana 08. svibnja 2013. godine uputila dopis MINGO-u s predmetom preporuke Agencije za javno-privatno partnerstvo za uređenje pitanja koncesija u novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama", istaknuo je Juričić.

Okrugli stol koji se održao u okviru 2. Odjela Akademije za dodatno obrazovanje iz opće politike otvorio je Boris Blažeković, voditelj Akademije i saborski zastupnik HNS-a, a moderator cjelokupnog događanja bio je Goran Vojković, predsjednik Interesnog odbora HNS-a za zakonodavstvo, pravosuđe i upravu.