„Bez sudjelovanja i interesa građana politički proces gubi smisao“

• 

Detalji

Hitovi: 496

Zagreb, 27. siječnja 2014. - U organizaciji Političke akademije HNS-a održan je okrugli stol na temu „Regionalizacija – decentralizacija". Moderirao ga je Boris Blažeković, voditelj Akademije i saborski zastupnik HNS-a, a svojim izlaganjem otvorila ga je Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.

 

 

„Radi se o temi kojom se HNS bavi dugo i koja je sadržana u svim HNS-ovim programskim dokumentima i temeljnim postavkama, a HNS je i prema svom statutu regionalno organizirana stranka. Radi se i o jednoj od najvažnijih tema za hrvatske građane, temi stvarnoga života", istaknula je predsjednica HNS-a, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

„Oko decentralizacije ovlasti obično je najveći stupanj konsenzusa, no da bi ona imala smisla potrebno je decentralizirati sredstva, što je uvijek kamen spoticanja", nastavila je. Kao treći čimbenik istaknula je decentralizaciju znanja, koja često nedostaje, a ukoliko je nema kompromitira se cijeli projekt.

Pusić je ukazala na značaj principa supsidijarnosti, odnosno mogućnosti da se svi problemi i potrebe građana koje se mogu riješiti na nižoj razini upravljanja, na toj razini i riješe, a na sljedeću idu samo oni koje je nemoguće riješiti lokalno. Za to postoji više razloga, prije svega bolje poznavanje prilika na lokalnoj razini, osjećaj bolje predstavljenosti i činjenice da građani mogu utjecati na odluke koje se odražavaju na njihov život. „Ukoliko nemaju osjećaj da sudjeluju u politici, ljudi postaju nezainteresirani da sudjeluju u političkom procesu, a onda i sam proces gubi smisao", istaknula je Pusić.

Kao četiri neposredna cilja koja treba realizirati istaknula je: 1. Decentralizaciju ovlasti i sredstava u područjima obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, prostornog planiranja, prometa i komunalne infrastrukture; 2. Raspodjelu poreznog novca; 3. Mogućnost popravljanja modela neposrednog izbora čelnih ljudi na lokalnoj i regionalnoj razini; 4. Stvaranje regionalnih centara izvrsnosti te regionalnih razvojnih agencija u uvjetima otvaranja potencijalnih izvora financiranja iz europskih fondova.

„Decentralizaciju treba provesti zato da bi čitava zemlja funkcionirala efikasnije. Prilikom decentralizacije treba voditi računa o tome da se poveća i efikasnost obavljanja javnih poslova i efikasnost sudjelovanja građana u odlučivanju ili suodlučivanju o tim poslovima", rekao je u svom izlaganju profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je kako je Hrvatska uz Sloveniju i Grčku među najcentraliziranijim zemljama u Europi.

Upozorio je na skučen prostor djelovanja lokalne samouprave u pružanju javnih usluga, kao i na činjenicu da ona ne ostvaruje svoju razvojnu ulogu. Iznoseći moguće scenarije decentralizacije, Koprić je upozorio kako bi najgori bio ne napraviti ništa.

Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i župan Varaždinske županije Predrag Štromar također je naglasio važnost reorganizacije postojećeg sustava, založivši se za davanje dodatnih ovlasti i poslova općinama, gradovima i županijama, čime bi se, istaknuo je ostvario cilj, a to je efikasno funkcioniranje jedinica lokalne i regionalne samouprave.

„Stvarni ciljevi zbog kojih se provodi decentralizacija su jednakomjerni razvoj, jednake šanse, pravednost, dostupnost, neposredni kontakt s mjestom odlučivanja, odnosno s građanima. Moramo ju provoditi na politički, upravni, finacijski način zajedno jer su međusobno uvjetovani", poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec. Istaknuo je kako se takvo pitanje ne rješava preko noći i itekako zahtijeva javnu raspravu.

„To pitanje nikako ne bi trebalo biti pitanje političke trgovine, a najmanje bi nam trebalo da se stvara pet manjih Zagreba i da je onda sve drugo koncipirano na tom mjestu", rekao je Posavec zaključivši kako razvoj i raspodjela institucija trebaju biti barem koliko, toliko ravnomjerni.