Beus Richembergh: Nije dovoljno što je turizam jedna od najzdravijih grana gospodarstva

• 

Detalji

Hitovi: 575

Crikvenica, 4. veljače 2014. – „Unatoč tome što je turizam jedna od najvažnijim privrednih grana u hrvatskom gospodarstvu, unatoč tome što turizam već nekoliko godina bilježi kvalitetne stope rasta podsjećam da je stanje u hrvatskom turizmu prilično loše", kazao je na konferenciji za medije o hrvatskom turizmu, predsjednik saborskog Odbora za turizam i HNS-ov saborski zastupnik Goran Beus Richembergh.

U nastavku je o objasnio kako i na koji način radi saborski Odbor za turizam kao radno tijelo najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Hrvatskoj te istaknuo kako je napravljena analiza dosadašnjeg stanja.

„U procesu izrade strategije razvoja hrvatskog turizma, koju je prošle godine donio Hrvatski sabor, napravljena jedna sjajna, rekao bih, najbolja do sada analiza stanja u ovoj grani privrede. Analiza je pokazala čitav niz strukturalnih grešaka i nedostataka u turizmu koji nije samo sektor. Turizam je intersektorski prostor koji zadire i u pitanja regionalnog razvoja, osobito ruralnog razvoja, u pitanja kulturne politike, kao i u pitanje zdravlja. Zdravstveni turizam je jedno od pitanja i motrišta s kojega se može razgovarati o dosadašnjem uspjehu, odnosno uspješnosti hrvatskog turizma", istaknuo je Beus Richembergh.

Govoreći o strategiji razvoja hrvatskog turizma Beus Richembergh je rekao kako ona označava prvi strateški dokument o razvoju hrvatskog turizma u zadnjih 20 godina koju je donio Hrvatski sabor. Sve dosadašnje strateške dokumente usvajali su, ili Ministarstvo, ili Vlada, a oni su nažalost ostajali negdje u ladicama, ili na pola puta ideja koje su bile do tada zacrtane. Prema Beus Richemberghovom mišljenju ovo je strategija koja daje drugačiji pristup upravo zbog toga što je usvojena od strane najvišeg zakonodavnog tijela te praktički ima snagu zakona.

„Bila bi velika šteta, kada oni kojih se to tiče, prije svega Ministarstvo turizma ne bi iskoristili ovu priliku kako bi ciljeve ove strategije učinili dostupnima, odnosno bliskima svim profesionalnim akterima u turizmu. S tom temom moraju biti upoznati doslovno svi konobari, kuhari, domaćice, spremačice, recepcionari i radnici u turističkim agencijama. Svi moraju živjeti i razumjeti što su strateški ciljevi koje je sebi Hrvatska postavila do 2020. godine", istaknuo je saborski zastupnik HNS-a.

U nastavku je kazao kako će ministar turizma, ili bilo koji drugi nominalni ministar turizma postati uspješan onog časa kada sve svoje kolege u Vladi uvjeri da su zapravo oni ministri turizma. Gotovo da nema niti jednoga resora koji na tjednoj, mjesečnoj, pa čak nekad i dnevnoj osnovi ne donosi odluke koje se bitno odražavaju na mogućnosti razvoja ili prepreka, ili nekih drugih izazova pred turizmom.

„Primjera je koliko god hoćete. Ministar obrazovanja donosi odluke koje se tiču turizma kada propisuje kalendar slobodnih dana i praznika, ministar pomorstva prometa i infrastrukture osobito utječe na turizam, a pogotovo na cijeli resor nautičkog turizma. Smatram da to nije prirodno stanje i da bi upravo nautički turizam trebao biti u resoru Ministarstva turizma. Ministar zdravlja također donosi propise koji izravno definiraju mogu li se na primjer specijalne bolnice i lječilišta, dakle važni akteri zdravstvenog turizma baviti djelatnošću, ili ne mogu", rekao je Beus Richembergh.

Govoreći o zdravstvenom turizmu napomenuo je kako jedan resor donosi jedne propise, a drugi druge i da se oni nažalost ne preklapaju, nego križaju te da jedni drugima onemogućavaju stvarni razvoj inicijativa poduzetništva i bolje iskorištenosti kapaciteta. Što se tiče nautičkog turizma, Beus Richembegh je kazao kako u tom prostoru postoji ogroman „goodwill".

„Velik broj problema proistječe iz postojećeg Zakona o pomorskom dobru koji HNS već dvije i pol godine nastoji promijeniti. Osobno, nisam zadovoljan načinom na koji se ta priča počela odvijati. Naime, prvotno na našu inicijativu da se osnuje posebna ekspertna radna skupina u kojoj će biti ljudi koji znaju sve što treba znati o toj problematici je bila i prihvaćena, a zapravo je završila na tome da sve što je stručna radna skupina predložila, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je „zdrobilo" i vratilo na stara rješenja koja su krajnje nefunkcionalna", nastavio je predsjednik saborskog Odbora za turizam.

Govoreći o istom, kazao je kako je u Primorsko-goranskoj županiji ta tema osobito važna zato jer je ona za razliku od drugih županija na pitanju gospodarenja pomorskim dobrom učinila najvažnije i najkvalitetnije iskorake. S druge strane istaknuo je kao da postoji jedan lobi, jedna interesna skupina koja na sve moguće načine pokušava spriječiti da se u pojasu pomorskog dobra dogodi išta pametno, odnosno da ono što se događa bude strogo kontrolirano, a možda i korumptivno.

„Imamo bezbroj primjera koji pokazuju da se visina koncesijskih naknada i uvjeti za ostvarenje koncesija, osobito u nautici određivala mimo svake pameti i stručnih kriterija. S druge strane imamo ogroman broj zahtjeva za dodjelu koncesija, na koje se u ovom času ne može odgovoriti, jer je postojeći Zakon takav da je nefunkcionalan i svakog dana se gube milijuni kuna. Dok mi pričamo o tome kako ćemo sanirati budžetski deficit uvođenjem novih restriktivnih mjera, pred nosom nam stoji ogroman kapital koji se nije stavio u funkciju – od bivše vojne imovine i od imovine turističkih društava koja su stradala u pretvorbi, a mnoga od njih su se vratila ponovno na bubanj. Baš na području Crikveničko-vinodolske rivijere imamo nekoliko primjera tog jako lošeg gospodarenja, a koji sežu sve do kapaciteta koji postoje u pomorskom dobru", kazao je Beus Richembergh.

Saborski zastupnik je istaknuo kako HNS traži jednu vrlo proaktivnu politiku koja će razriješiti imovinsko pravne odnose i koja će omogućiti da se mrtav kapital stavi u funkciju. Gdje to nije moguće, ili je opravdano nešto drugo, mora se ticati čiste tehnologije i uslužne djelatnosti koje će prije svega donijeti bolju kvalitetu lokalnom stanovništvu. S druge strane HNS traži da se ozbiljno razmisli o restrukturiranju cijelog sustava, jer samo 13 posto ukupnih kapaciteta u državi su hotelski kapaciteti, a ta je struktura izrazito nepovoljna. Broj kvalitetnih hotela u Hrvatskoj kritično je mali, a nema se mogućnosti produljiti sezona dok god ne postoje samoodržive cjeline najviše kategorije koje su u stanju opsluživati najzahtjevnije goste, od kongresnih, zdravstvenih i svih ostalih oblika turizma koji ne pitaju koji je dio godine. HNS se zalaže za odlučniji pristup u privatizaciji onih poduzeća koja su do sada služila ili lokalnoj samoupravi kao paralelna budžetska „pipa", ili kao prostor za uhljebljivanje i za političke sinekure.

„Ono što predstoji svima je strašno velika promjena u glavi, a to je drugačiji način poimanja turističkih zajednica, drugačije poimanje uopće modela marketinga. Pred nama je donošenje važnog marketing plana turističke zajednice, pred nama je restrukturiranje cijelog sustava i na tome HNS inzistira", završio je Beus Richembergh, uz napomenu da nije dovoljno što je turizam ovog časa jedna od najzdravijih grana. Svi bi željeli da se od turizma zarađuje duplo više, a da ukupnom BDP-u taj postotak bude manji nego što je do sada. To bi tek značilo da je industrija i cijela ekonomija puno zdravija.

U nastavku je govorio i potpredsjednik Županijske organizacije HNS-a Primorsko-goranske županije te se nadovezao na HNS-ovog saborskog zastupnika govoreći o zdravstvenom turizmu na području županije.

„Jedan od takvih programa je zdravstveni turizam koji je bitan za ovo područje. nositelji turističke ponude izvan turističke sezone moraju biti i privatne ustanove, znači od jačih zdravstvenih poliklinika do nekih klinika koje se bave fizikalnim terapijama. To se odnosi na Talasoterapiju u Crikvenici, Opatiju i lječilište Veli Lošinj. Smatramo da se kroz zdravstveni turizam može aktivirati jedan dio kapaciteta u našoj županiji, a sigurno koristeći taj impuls cijeli se niz drugih sporednih djelatnosti može vezati uz boravak turista i izvan turističke sezone", kazao je Sučić.

Nakon konferencije za medije, u okviru Akademijinog 2. odjela za dodatno obrazovanje iz opće politike, održana je i javna tribina o novim motivima dolaska u hrvatskom turizmu i mogućnostima financiranja iz EU fondova koju je otvorila Nada Turina Đurić, saborska zastupnica HNS-a.
Govoreći o navedenoj temi javne tribine Beus Richembergh istaknuo je važnost reorganizacije turističkih zajednica.

„Turističke zajednice koje sada postoje morale bi se reorganizirati na način da na onim razinama i na onim područjima gdje je to moguće stvore „brand". One moraju funkcionirati kao promotori, ali u procesu moraju stvarati i nove proizvode. Moraju funkcionirati i kao posrednici kod projekata koji su u stanju prikupiti novac iz europskih fondova", zaključio je predsjednik saborskog Odbora za turizam.