Pusić: „Hrvatsko društvo na višoj razini otvorenosti i slobode“

Detalji

Hitovi: 1018

Zagreb, 21. siječnja – „U situaciji harmoniziranja s Europskom unijom od nas se traži i naši su ciljevi viša razina zaštite ljudskih prava i viši demokratski standardi uz, istodobno, strožu migracijsku politiku i kontrolu nad tražiteljima azila. Istovremeno smo u situaciji garantiranja viših standarda ljudskih prava i striktnijih kontrola i kriterija za imigrante i traženje azila unutar Hrvatske", istaknula je potpredsjednica HNS-a prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na okruglom stolu Političke akademije HNS-a na temu „Useljenička politika".

„Što se Hrvatske tiče, interes je imati više ljudi, s obzirom da smo slabo naseljeni, pod pretpostavkom uspješnog gospodarstva. Istovremeno naš su interes i sigurnost, stabilnost i neuvođenje konflikata i opasnosti u zemlju, pod pretpostavkom da smo sposobni ljude koji dođu u Hrvatsku uspješno integrirati u naše društvo", rekla je Pusić dodajući kako integriranje uključuje više od samo formalnih prava, odnosno obrazovanje, zdravstveno osiguranje, politiku stanovanja i fleksibilizaciju i otvorenost društva.

Migracijska politika bila je jedan od uvjeta koje smo ispunili prema EU, podsjetila je Vesna Pusić, a obuhvaća sedam glavnih područja: vizna i statusna pitanja stranaca, hrvatsko državljanstvo, azil, integracijsku politiku, neregularne migracije i iseljeništvo iz Hrvatske.

„Harmonizirati zakone, uskladiti statistike i uspostaviti institucije nije lako, ali to je lakši dio posla, zahtjevniji je dio posla onaj u kojoj je mjeri hrvatsko društvo spremno i sposobno živjeti u toj promijenjenoj situaciji i iskoristiti to kao pozitivnu priliku za otvaranje i pristojniji život za sve, a ne kao prijetnju da se zatvori i postane diskriminatornije, manje slobodno i negativno", rekla je Pusić.

Jer staro je pravilo, podsjetila je potpredsjednica HNS-a, da su najosjetljivije skupine najbolja mjera za kvalitetu ljudskih i građanskih prava u jednoj zemlji. Pusić je zaključila da je današnja rasprava mali doprinos tome što znači iskoristiti tu novu situaciju za „hrvatsko društvo na višoj razini otvorenosti i slobode umjesto hrvatskog društva uvučenog u puževu kućicu".

O aktualnom stanju na hrvatskom tržištu rada i zapošljavanju stranaca progovorila je stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković - Pozaić, koja je kazala da Hrvatska mora svjesno i trajno inicirati imigraciju za ona znanja i vještine koje će pomoći u našem razvoju.

Spomenula je pritom i konkretna područja gdje bi moglo doći do nedostatka radne snage, jer nema dovoljno mladih ljudi koji bi mogli zamijeniti one koji idu u mirovinu. Među njima su poljoprivreda i prehrana, geologija, nafta, kemija, tekstil i koža, graditeljstvo, promet i logistika.

Zamjene, kazala je Crnković - Pozaić, mogle bi se tražiti među nezaposlenima i neaktivnima, no i tu postoji problem dobi tih ljudi, ali i razine obrazovanja, jer, kako je kazala, većina takvih ljudi nije spremna na doškolovanje.

„Hrvatska nema dovoljno sredstva i kapaciteta da takav problem riješi u kratkom roku. Ograničeni smo i time što ne znamo buduće potrebe na tržištu rada i zbog toga imigracijsku politiku trenutačno ne možemo definirati i možemo govoriti samo općenito", kazala je Sanja Crnković - Pozaić.