Ivan Vrdoljak: Kao što nisu svi političari isti, tako nisu ni svi znanstvenici isti

Detalji

Hitovi: 998

Zagreb, 7. veljače 2017. - „Nema tog životnog područja u kojem obrazovanje nije temelj napretka i zato je obrazovanje trajno tema broj jedan u Hrvatskoj. Organizirali smo okrugli stol zato da bismo dodatno naglasili da su obrazovanje i znanost u svakom trenutku puno važnija tema i od otvaranja arhiva, i od vojnog roka, i od energetike, i svih drugih koje se trenutno javljaju kao top teme u društvu", poručio je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak s okruglog stola „Obrazovanje i znanost – razvoj i mogućnosti", koji je u Zagrebu u suradnji s uvaženim nestranačkim stručnjacima, organizirala Politička akademija HNS-a.

„Kao što nisu svi političari isti, tako ni svi znanstvenici nisu isti. Za mene nisu isti Đikić i Barišić, za mene nisu isti Jokić i Glunčić. Nisu isti jer, ako ništa drugo, njihovi profesionalni standardi, kao ni njihovi rezultati nisu isti. Nama je obrazovanje prioritet i kao takvog ćemo ga, kada dođemo u priliku idući put sudjelovati u izvršnoj vlasti, i postaviti, nadam se kroz sudjelovanje u radu resornog ministarstva", kazao je Vrdoljak.

Predsjednik HNS-a govorio je o ulozi politike u transformaciji Hrvatske u zemlju znanja. Naglasio je potrebu za konkretnim i praktičnim znanjima za stvaran život, a, kako je ocijenio, najvažnije praktično i konkretno znanje je kako učiti.

„Hrvatska je premala zemlja u globaliziranom svijetu da bi njeni građani živjeli dobro samo od tradicionalnih zanimanja i proizvodnih procesa. Kada to uzmemo u obzir, put je jasan - razvoj obrazovanja u smjeru novih i naprednih tehnologija, a to prvenstveno znači bitno veća ulaganja gospodarstva u istraživanje i razvoj te priliku mladima da se kroz praksu i mentorstvo uključe u gospodarstvo. Samo to, u kombinaciji s efikasnim radom, može nam omogućiti dobar život kakvom svi težimo i stvoriti društvo u kojem svaki pojedinac ima jednaku šansu krojiti vlastitu sreću."

Dodao je kako će HNS i on osobno učiniti sve da strast prema učenju i znanju postane glavna poluga razvoja. „Ako je potrebno, kako bismo dali sve od sebe u svim ovim povjerenstvima koja su osnovana, u konačnici ćemo osnovati jedno povjerenstvo za suočavanje s budućnošću", rekao je.

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin govorio je o pametnoj specijalizaciji i osposobljavanju istraživačkih organizacija za provedbu strategije pametne specijalizacije.
„Želja nam je osvijestiti gdje smo i što trebamo činiti po pitanju obrazovanja. Govorimo o toj temi jer želimo bolje društvo, razvoj, veće plaće i bolja radna mjesta, no kada govorimo o znanosti i obrazovanju treba otvoriti i temu opstanka nas kao zajednice. Opstanak nam mogu osigurati samo dobro obrazovani ljudi na svim razinama, zajednica i društvena mreža koja vrlo jasno prepoznaje nacionalne interese. Svaki projekt ima svoju cijenu i troškove, pa tako i projekt obrazovanja. Kod nas bi on iznosio 20 do 30 milijardi eura za narednih deset godina. Tim novcem se mogu postići odlični rezultati, a ako želimo preživjeti kao zajednica, onda ih moramo i pronaći", kazao je Lučin.
Znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja i nekadašnji voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić naglasio je da borba za reformu obrazovanja nije borba, niti sukob različitih političkih pripadnosti i različitih ideologija.

„To je priča koja se prodaje za van, riječ je zapravo o sukobu dva aspekta - sukobu progresa i nazadnjaštva, viziji budućnosti nasuprot prošlosti. Ako išta od Republike Hrvatske treba učiniti, to je učiniti je republikom budućnosti, a ne prošlosti", rekao je Jokić. Zahvalio je HNS-u na konstantnom stavljanju teme obrazovanja u prvi plan.

O ljudskim kapacitetima za korištenje razvojnih mogućnosti koje treba osigurati sustav obrazovanja i znanosti govorio je predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti i obrazovanja Vilim Ribić. „Obrazovanje je zadnja rupa na svirali politike, posebno u programima vladajućeg HDZ-a. Imamo kvalitetne ljude koji ne mogu sav svoj potencijal razviti u vlastitoj zemlji i nije pitanje odlaze li ljudi iz zemlje, nego koliko ih odlazi da se nikada ne vrate, a koliko da bi napredovali. Kreativno bogatstvo je najveće bogatstvo, kreativnom čovjeku kreacija je najveće bogatstvo. Zadaća nam je stvoriti uvjete za kreaciju u svojoj zemlji, a politika o tome uopće ne govori. Previše je problema, slika je jeziva, stanje u akademskoj zajednici je loše, porasla je erozija morala i na nama je da to svi zajedno promijenimo", rekao je Ribić.

Voditelj Političke akademije HNS-a Boris Blažeković istaknuo je da je tema obrazovanja za HNS na prvom mjestu od osnutka stranke. „HNS je stavio politiku obrazovanja na prvo mjesto. To dokazuje i činjenica da je HNS jedina stranka koja ima svoju Političku akademiju, ponosni smo na nju. U 12 godina postojanja, kroz programe Političke akademije HNS-a obrazovalo se više od 25.000 članova HNS-a, ali i onih koji nisu članovi", istaknuo je Blažeković podsjetivši da je HNS-ova akademija nastala na dubokom uvjerenju da svaki izabrani predstavnik HNS-a mora znati kako raspolagati novcem građana.

Na okruglom stolu Političke akademije HNS-a sudjelovala je i prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, koja je govorila o internacionalizaciji znanosti i visokog obrazovanja te zamjenik predsjednika Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Dean Ajduković, koji je održao izlaganje o financiranju istraživanja i hrvatskim kapacitetima za zadržavanje (privlačenje) talenata.

Ovo je treći u nizu tematskih okruglih stolova Političke akademije HNS-a, nakon što je u prosincu održan okrugli stol o ulozi Europske unije, a u studenom o ulozi katoličke crkve u društvu.