Pusić: Naš odnos prema izbjeglicama određuje kakvo smo društvo i koje nas ideje vode

Hitovi: 667

kriza webZagreb, 30. ožujka 2017. - „Izbjeglice nisu migranti, to su ljudi koji bi rado ostali u svojoj zemlji da su mogli. Oni bježe pred užasnim okolnostima rata i pokušavaju spasiti živu glavu i osigurati sebi i svojim obiteljima pristojan život", rekla je počasna predsjednica HNS-a i saborska zastupnica Vesna Pusić na okruglom stolu Političke akademije HNS-a „Izbjeglička kriza kao izazov i mogućnost razvoja".

U izlaganju o mogućim rješenjima izbjegličke krize kao globalnog problema Vesna Pusić je, između ostaloga, istaknula da se do veljače 2016. godine na internetskim stranicama MUP-a svakodnevno objavljivao broj izbjeglica koje su ušle i prošle kroz Hrvatsku, kao i broj ljudi koji su tražili i dobili azil, no od tada se, upozorila je, podaci više ne objavljuju, a stari su skinuti. „Mi ne znamo koliko je od tada ljudi došlo i prošlo kroz Hrvatsku", upozorila je te dodala kako su svi ljudi koji su uspješno odradili taj izbjeglički val smijenjeni, a kampovi raspušteni u kratkom roku. „U siječnju 2017. Human Rights Watch je objavio članak u kojem kaže da hrvatska policija tuče ljude koji dolaze na hrvatski teritorij i tjera ih natrag preko granice u Srbiju. Je li to bio manji incident ili je to nova politika, ne mogu reći, jer nemam uvid, ali MUP nije rekao da nije istina", rekla je.

Ustvrdila je kako je Hrvatska imala dvije različite politike prema izbjegličkoj krizi - jednu do siječnja 2016., drugu nakon toga, jednu koja je nastojala ljude prihvatiti kao ono što jesu – izbjeglice i ljudi u nevolji, i drugu koja se ugledala na vojsku na granicama i bodljikavu žicu. „To ne definira u prvom redu naš odnos prema izbjeglicama, to definira naš odnos prema nama. Po tome određujemo tko smo, kakvo smo društvo i koje ideje nas vode. I s tog stanovišta izbjeglička kriza imat će na naše društvo i politiku još dalekosežnije posljedice, nego što se čini na prvi pogled", zaključila je.

Znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić govorila je o različitim odgovorima na izazove migracija u Europi i šire te upozorila na problem populističkih politika u Europi, nemogućnost pronalaska rješenja za krizu i stvaranje osjećaja panike. „Populisti su jako dobri u detektiranju problema i uvijek će vam ukazati na to gdje leži problem, ali vam neće ponuditi rješenje. Mislim da svi oni koji razmišljaju drugačije i koji vjeruju u europske vrijednosti ili u načela solidarnosti, slobode, jednakosti i mogućnosti da se dijalogom i čuvanjem zajedništva pronađu rješenja za zajedničke probleme trebaju ovu krizu iskoristiti za suočavanje možda s greškama koje su učinili prije i s pronalaskom rješenja kojih se ne treba bojati. Reći da ne možemo i ne znamo bio bi poraz za Europu kao stabilan i bogat kontinent", rekla je Šelo Šabić.

Zamjenik predstojnice Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija Viktor Koska govorio je o modelima integracije izbjeglica i konceptualizacija integracije u komparativnoj perspektivi te zabludama i prednostima u ideji primanja izbjeglica. „Termin izbjegličke krize je potpuno pogrešan, nije riječ ni o kakvoj krizi, već svjedočimo novoj normali, jednom novom proizvodu globalnog društva koji neće nestati. Izbjeglice cirkuliraju, ti ljudi i dalje traže svoj put, a držanje izbjeglica u kontaminiranoj Turskoj povećava broj stradalih, crno tržište, sivu ekonomiju i sigurnosne rizike na europskom kontinentu. Sa svim pokazateljima koje imamo na europskoj razini izbjeglice nisu apsolutno nikakva prijetnja, prijetnja je nepripremljenost država koje potencijalno mogu primiti izbjeglice, a ne mogu to ni biti jer troše veliki novac, energiju i politiku na razgovore o podizanju žica."

Član Izvršnog odbora Centra za mirovne studije Gordan Bosanac osvrnuo se na zatiranje solidarnosti s izbjeglicama kroz sekuritizaciju izbjegličke krize. „Trenutno na području EU živi 34,3 milijuna ljudi rođenih izvan granica EU, što pokazuje da se velika većina njih integrira bez obzira na integracijsku politiku i da je terorizam u tom kontekstu iznimka, koja postaje dominantna politika. Puno lakše je mobilizirati ljude oko straha, nego oko solidarnosti, čemu doprinosi i hiperprodukcija lažnih vijesti i alternativnih činjenica. Terorističke ekscese ne treba vezati isključivo za islamizam, potrebno ih je prevenirati koordinacijom i suradnjom agencija. Ono što je najvažnije, od hrvatskih sigurnosnih institucija ne dolaze nikakve informacije da su izbjeglice prijetnja našoj zemlji."

Voditelj Političke akademije Boris Blažeković rekao je kako broj izbjeglica koje su stigle u Europu čini tek 0,5 posto stanovništva Europske unije te kako nitko od građana Europske unije ni u jednom trenutku nije bio ugrožen. Govoreći o smislu postojanja Schengena poručio je kako on nije i ne smije biti izgovor za neimanje energije i volje da se pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija.